beats by dre cheap

Protestanti - nosioci ideje "Izrael"

Protestantizam predstavlja takav vjerski pokret cije ucenje se razlikuje od oficijelnog crkvenog, papinskod, krscanskog ucenja po tome sto oni smatraju da nije moguce da covjek posreduje izmedju Boga i ljudi, te stoga se suprostavljaju vodji katolicke crkve odbijajuci da mu se pokore.
Oni zagovaraju da svaki covjek treba sam proucavati i provoditi u djelo svetu knjigu Bibliju. Odbacuju monopol crkvenih ljudi na poducavanje vjeri i na komentiranje Biblije. Ove stavove oni su poprimili od Muslimana u dodirima sa njima za vrijeme krizarskih ratova. Tada su vidjeli da svaki Musliman sam za sebe uci Kur'an Casni i da nema nikakvog posrednika izmedju vjernika Muslimana i Boga.
Ono sto se dogodilo u Evropi nakon pojavljivanja ovoga pravca jest da su se ljudi poceli vracati temeljima Tevrata, a protestantski lider Martin Luter je preveo Tevrat na njemacki jezik. Zatim je preveden i na engleski. Ovaj pokret se najvise rasirio u Njemackoj i Britaniji. Oni su vjerovali u doslovnost i nepogrijesivost Tevrata. Vjerovali su da je svako slovo koje se u njemu nalazi istina koju je poslao Bog. Na taj nacin su poceli iscitavati tevratske tekstove poput onoga o obecanju koje je dato Ibrahimu i Jakubu, a.s..Oni su povjerovali u te tekstove sa ubjedjenjem da oni moraju raditi na njihovu ostvarivanju. Time su okrenuli ledja stavovima pape i crkvenih ljudi po pitanju odnosa prema jevrejima.
Jevreji su se obradovali ovom pokretu nasavsi u njemu priliku i odusak za osvetu papi i njegovim pristalicama, ali i priliku da krscane gurnu u medjusobne razmirice. Upotrijebili su sve svoje spletke, svu pronicljivost, kao i svoju imovinu da bi pomogli njegovo sirenje.
 na ovaj nacin su se postepeno poceli popravljati odnosi izmedju jevreja i krscana. Krscani su poceli vjerovati da je Palestina zemlja obecana jevrejima i da je njihova vjerska duznost da rade na realizaciji toga obecanja.
Otkrivanje Amerike je doslo u vrijeme velikog i zestokog katolickog nasrtaja na protestante. To je bio razlog iseljavanja protestanata u Novi svijet. Oni su se poceli masovno seliti u Ameriku, tako da danas u njoj cine najveci broj stanovnistva.
Njihov izlazak iz Evrope je bio u tevratskom vjerskom duhu. Prilikom njihova dolaska u Ameriku, bili su optimisti, uporedjujuci svoj egzodus sa egzodusom Izraelicana iz Egipta i njihovim ulaskom u Svetu zemlju.
Cak su i imena gradova i oblasti u Americi poceli nazivati tevratskim imenima, vjerujuci da je to Nova zemlja, koju ima je Bog obecao na ovome svijetu.
Jedan od savremenih rezultata koje je protestantizam donio sa sobom jest pojavljivanje velikog vjerskog budjenja u Americi.
Treba se obratiti paznja na ovo '' budjenje'' da bismo dokucili koliki nemar je obuzeo nas Muslimane, posebno nase medije, koji nam ne prikazuju ovo lice amreicke civilizacije, koje je iz dana u dan u porastu. Nasuprot tome, oni nam predstavljaju Ameriku kao zemlju razuzdanosti, sekularizma i ateizma.
Mi, Muslimani, trebamo govoriti o ovome budjenju ili o ovome fundamentalizmu, koji na sebe preuzima odgovornost zza realizaciju laznog obecanja ikoji utice na kreiranje americke politike i javnog americkog misljenja i koji potpuno podrzava jevrejsku drzavu, da bismo se mogli upoznati sa njihovom ideologijom, njihovim djelima i predstavnicima.
Knjiga koja presstavlja Ameriku pod naslovom '' Amerika danas", koja se dijeli u americkim kulturnim centrima, a jedan od njih je i u Dziddi, potvrdjuje da Amerikanci, kao sto smatramo, nisu narod bez vjere. Medjutim, njihova vjera je elasticna i siroka. Dovoljno je samo da se vjeruje u ono sto zagovara Crkva i da se na neki nacin bude njezin clan. Ta pripadnost za sobom ne povlaci ozbiljan vjerski pristup.Statistike kazu da je broj clanova Crkve u SAD-u 1970. godine dostigao 131 milion, dok se 1980. godine taj broj popeo na 135 miliona, da bi za samo dvije godine skocio na 139 miliona i 600 clanova.
Svjetski sedmicnik koji se bavi proucavanjem krscanskog misionarstva, 1979. godine je objavio da su donacije date Crkvi u svrhu misionarstva dostigle 151 milijardu dolara.
Godine 1990. je ova cifra premasila 180 milijardi dolara.
Samo za pokrstavanje Somalije su izdvojili 196 miliona dolara!


tekst preuzet iz knjige "KUDS izmedju istinitog i laznog obecanja" Dr. Sefer al Havali

BIJELI ZULFIKAR
http://mladimjesec.blogger.ba
16/03/2009 08:17